hrvatski

Religiozni život i međusobni odnosi katolika i pravoslavnih na području Skradinske biskupije u XVIII. stoljeću

Članak otvara nove vidike na mnoštvo sitnih detalja društveno religiozne povijesti na području nekadašnje Skradinke biskupije, detalja od kojih je zapravo bio satkan jedan dio društveno- religioznoga života. U relativno maloj biskupiji, s malim brojem vjernika i svećenika, puk je velikim dijelom bio siromašan, a prihodi svećenstva, osim milostinje, u naravi nije bilo jednostavno pretvoriti u novac. Svećenstvo je bez sumnje, ekonomski živjelo bolje od većine stanovništva među kojim je djelovalo, no može se ipak ustvrditi dosta skromno, neki čak na rubu pravoga, pravcatog, siormaštva. Kao što je i razumljivo, svećenstvo se ponajviše bavilo religioznim djelovanjem. Arhivski podatci očituju česte razmirice između upravitelja biskupije i svećenstva bizantskoga (u vrelima: grčkoga) obreda. Osim crkvenoga djelovanja svećenstvo je dalo velik prinos poboljšanju ćudoređa među pukom, očuvanju zajedništva, religioznoj pouci i preko nje općoj kulturi. U potrebama, kao npr. u vrijeme gladi, često je bilo jedini posrednik između političke vlasti i običnoga puka, a imalo je i važnu ulogu u sprječavanju širenja zaraznih bolesti, te potkraj stoljeća i u poukama o agrikulturi.

Skradinska biskupija; religiozni život; biskupi; župnici; katolici; pravoslavci; obred; vrline; poroci

nije evidentirano